Povodom Međunarodnog tjedna arhiva 2024. godine i 160. obljetnice rođenja Julija Kempfa u petak je u prostorijama Zavoda za znanstveni umjetnički radu HAZU održano predavanje „Požeški arhiv-prošlost, sadašnjost i budućnost”.
Bio je to savršeni završetak tjedna kojem je prethodila povijesna odluka Vlade RH o prihvaćanju prijedloga Uredbe o osnivanju Državnog arhiva u Požegi. Iako je samo predavanje planirano daleko prije spomenute odluke, sadržajno se savršeno uklopilo u trenutne okolnosti, detaljno pojašnjavajući značaj i važnost konačnog dobivanja novog prostora za kojim Požega čezne još od 1745. godine.
Svojim dolaskom ovo predavanje uveličali su akademik Milko Jakšić voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi te dr.sc. Snježana Jakobović upraviteljica Zavoda, požeški gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić, ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom Brodu Josip Jagodar , voditelj Odjela za zaštitu arhivskog i dokumentarnog gradiva izvan arhiva Domagoj Zovak te brojni drugi uglednici iz kulturno-društvenog života grada.
Prije formalnog početka predavanja okupljenima se kratko obratio akademik Milko Jakšić izražavajući zadovoljstvo donesenom odlukom nakon čega je spomenuo nekoliko stvari vezanih za rad Zavoda za umjetnički i znanstveni rad HAZU.
-Naš Zavoda za umjetnički rad HAZU koji je jedna od institucija u Požegi i Požeško- slavonskoj županiji, a koja se brine o temama koje zapravo nisu pokrivene nekim drugim aktivnostima, kao što zaista sada u Požegi ima čitav niz institucija: od Gradske knjižnice, Muzeja i drugih. Tu naš Zavod ima jako važnu ulogu da njeguje i povijest znanosti pa onda je na taj način vezan sa arhivima i ja se nadam da ćemo mi ubuduće imati puno bolju suradnju i puno projekata i aktivnosti s našim Arhivom- kazao je akademik Jakšić.
Osobito zadovoljan odlukom o osnivanju Državnog arhiva u Požegi bio je gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić koji se od početka svog mandata zalagao za realizaciju ovog velikog i od osobitog značaja za Požegu projekta koji će napokon riješiti problem prostora.
-Odlukom Vlade RH Državni arhiv u Požegi ustanovljen je kao zakonita institucija . Nije to zbog toga da Slavonski Brod bez nečega ostane, već je to da Požega dobije nešto kvalitetno i objedini te stupove na kojemu se temelji proučavanje upravo onoga čemu je Požega najbogatija, a to je kulturno-povijesna baština u svakom, smislu; i ova svjetovna, kao i crkvena. Zato, uz požešku Knjižnicu koja je otvorena prije malo više od 3 godine, i Muzej koji je otvoren ovih dana, dobili smo priliku raditi i na izgradnji nove zgrade Arhiva za koju postoji dokumentacija, građevinska dozvola i okvir u ovom programu nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u okviru kojega će ta zgrada biti napravljena umjesto. Zahvaljujem svima koji su u tome pomogli i koji su ovaj Arhiv 58 godina čuvali da danas imamo od čega nastaviti. Zahvaljujem i Zdeslavu Španičeku, voditelju Odjela, koji je u nekoliko navrata pokazuje da je došao na pravo mjesto i da očito voli to što radi- istaknuo je gradonačelnik Glavić.
-Treba naglasiti da je ovo jedan povijesni trenutak . Iz naše arhivističke perspektive on je jednako bitan, kao što je za Požeško-slavonsku županiju bilo osnivanje arhiva 1745. godine , a za grad Požegu dobivanje statusa slobodnog i kraljevskog grada, toliko je za nas bitan ovaj trenutak- istaknuo je autor predavanja te voditelj požeškog arhiva mag. hist. Zdeslav Španiček koji je u uvodno dijelu svog konciznog, poučnog i inspirativnog predavanja iznio neke bitne segmente za razvoj arhivske djelatnosti na razini Republike Hrvatske, ali i arhivistike i arhivske djelatnosti na području Požeško-slavonske županije do današnjih dana i s današnjim spoznajama koje uključuju i novu zgradu Arhiva.
Nakon što je odgovorio na glavna pitanja o tome što je uopće arhiv, i što se sve u njemu čuva te tko sve ima ili može imati pristup informacijama, odnosno, arhivskoj građi koja je u njemu pohranjena, prof. Španiček kazao je kako se bitni trenutci za našu arhivistiku mogu svrstati u dvije faze: onu prvu do 19. stoljeća, i onu drugu od 19. stoljeća, s tim da što se tiče ove prve faze za nju je značajno 17. stoljeće i formiranje današnjeg Hrvatskog državnog arhiva, a simboličan trenutak osvanjivanja obilježen je izradom „Škrinje privilegija“. Riječ je o Škrinji koja je služila za služenje isprava, određenih prava i privilegija Hrvatskog kraljevstva. Prvotno je bila smještena u sakristiji zagrebačke Katedrale, da bi sredinom 18. stoljeća premještena u Hrvatski sabor.
Također, autor predavanja naveo je Ivana Kukuljevića Sakcinskog kao bitne osobe za očuvanje hrvatske arhivistike, ispričavši za ovu priliku jednu anegdotu, koja je u ono vrijeme prerasla u pravi politički skandal. Naime, Sakcinski je pomorske spise o konficiranim posjedima Zrinskih i Frankopana koji su različitim putevima stigli do Budimpešte uspio vratiti natrag u Zagreb što je dovelo do svojevrsne arhivske afere. Iako je ban Khuen Hedervary pomalo na prijevaru te spise uspio vratiti natrag u Budimpeštu, oni su konačno ponovno 1960. godine vraćeni u Zagreb, zahvaljujući Josipu Butorcu, našem čovjeku iz Grabarja.
Iako se početak arhivistike u Požeškom kraju vezuje za srednji vijek i svećenstvo, pri čemu je požeški Kaptol bio središte arhivskog djelovanja i centar pismenosti, ipak do procvata arhivistike dolazi 1745. godine obnovom Požeške županije. I u ono vrijeme sam prostor je bio problematičan, ali važnost arhiva bila je daleko veća o čemu svjedoči i činjenica da su ključevi arhiva, uz pečat i barjak, bili jedan od tri temeljna znakovlja županske časti.
Nadalje, arhivist Španiček dotakao se i prijelomnih trenutaka požeške arhivistike poput neuspjelih pokušaja preseljenja arhiva u Zagreb, loših odluka nakon Vidovdanskog ustava te razdoblje nakon 2. svjetskog rata kada je stradala golema količina arhivske građe.
Također, na predavanju se moglo čuti i o značajnim ljudima koji su svojim neiscrpnim radom obilježili lokalnu arhivistiku, svaki u svom razdoblju djelovanja. Prvi je bio nezaobilazni Julije Kempf , zbog kojeg su nam danas poznati mnogi izvori. Posebno su zanimljivi njegovi arhivi privatnih osoba, arhivi Grada i Županije, pravosudni arhiv te arhiv Gimnazije. Druga značajna osoba, koja je obilježila razdoblje od kraja 60-ih do 80-ih godina, bio je Rudolf Heli. On je pak ovo razdoblje obilježio svojim kulturno-društvenim radom. Zahvaljujući njegovoj izvrsnoj suradnji s Ivanom Jakovinom brojni članci, prilozi o arhivu i samoj građi objavljivani su u požeškim tiskovinama. Također, upravo zahvaljujući njemu spašen je i velik broj matičnih knjiga.
Spomen Rudolfa Helija značio je približavanjem modernom razdoblju arhivistike, koje traje sve do danas, a koje je većim dijelom ponovno obilježeno, starom boljkom nedostatka adekvatnog prostora i raznim preseljenjima. Pa se unatoč takvim otegotnim okolnostima i otežanim uvjetima rada očuvanost sveukupne požeške arhivistike duguje isključio zaposlenicima koji su svojom posvećenošću nastojali sačuvati arhivsku građu.
-Nakon što je arhiv 1990. godine iz Gradske kuće preseljen u Požeški kolegiji danas zgradu Požešku biskupije, ondje se zadržao sve do 1997. godine. Došlo je do vrlo nezgodnog trenutka gdje se arhivsko gradivo i arhiv naša između „čekića i nakovanja“. Nije se znalo kako riješiti problem, a svako rješenje je bilo privremeno, i zamjenjivalo ga se s još pripremnijim rješenjem. Problem je tek privremeno riješen osiguravanjem prostora u nekadašnjem Dječjem vrtiću Centar gdje se arhiv nalazi i danas. Taj prostor kao takav je privremen i pun više od toga nije- kazao je Španiček, i svojim edukativnim predavanjem, dao svima do znanja, zašto je osnivanje Državnog arhiva u Požegi povijesni trenutak.
(FOTO:K.Š.)
