Javna ustanova Pleternica i Muzej bećarca sinoć su okupljenoj publici predstavili gostujuću etnografsku izložbu naziva „Kad se sredim i malo naredim-narodne nošnje šokaca u Panoniji“ Kulturnog centra Travno, podružnice Centra za tradicijsku kulturnu baštinu, autora Josipa Forjana.
Cilj sam izložbe bilo je prikazati bogatstvo i raznolikost tradicijske kulture odnosno narodne nošnje Hrvata Šokaca, ističući njezinu višestruku ulogu-od zaštitne i estetske do simboličke, identitetske i statusne. Posjetitelji su imali priliku razgledati nošnje iz različitih krajeva panonskog prostora gdje Šokci žive: Slavonije, Baranje, zapadnog i istočnog Srijema, Bosanske Posavine, Bačke, mađarskog dijela Baranje te rumunjskog Rekeša – najudaljenije točke šokačke dijaspore.
U sklopu svečanog otvorenja izložbe publici se obratila ravnateljica Javne ustanove Pleternica, koja upravlja Muzejom bećarca, Jasna Hoffmann. U svom govoru osvrnula se na dosadašnje izložbene aktivnosti Muzeja bećarca, istaknuvši ponos i predanost kojom tim ustanove pristupa očuvanju i predstavljanju bogate tradicijske baštine Slavonije, Baranje i Srijema. Poseban naglasak stavila je na važnost otvaranja muzeja prema zajednici te činjenicu da se kulturna baština ne čuva samo unutar zidova Muzeja, već se aktivno prenosi i izvan njih kroz razne izložbe i projekte.
-Naš Muzej bećarca je čuvar baštine i ponosni smo na svu tu kulturnu baštinu Slavonije, Baranje i Srijema koju predstavljamo našim posjetiteljima i često volimo reći da baštinu i taj ponos iznosimo i van zidina ovoga Muzeja. To smo učinili odmah po otvorenju našeg Muzeja bećarca kada smo napravili našu prvu putujuću izložbu Fenomen od dva stiha-bećarac. Izložba koja je prošla cijelu Lijepu našu i još putuje, a autor je Mario Katić. Nakon toga, moje vrijedne kolegice, Danijela i Branka postavile su i drugu izložbu „Oj, garava garava, sad te ćeka marama“, prelijepa izložba koja je prikazala oglavlja našeg područja. Marame koje smo dobile od naših vjernih posjetitelja, uistinu smo ponosni na nju, ali i na našu Branku, jer rekla bih da je ona vodila glavnu riječ na toj izložbi. Ipak je to iskustvo koje ovdje uistinu cijenimo. A prošle godine na inicijativu mog suradnika i kolege Domagoja Katića, organirali smo jednu prekrasnu stvar a to je fotografiranje ljudi u nošnjama na Trgu bećarca u Pleternici. Bila je to dolična prilika da svi oni koji nemaju nošnju dođu, obuku se i osjete taj ponos. Tja ponos je vidljiv na svim fotografijama koje su rezultat te izložbe koja je otvorena za drugi rođendan muzeja, a trenutno je postavljena u pleterničkoj knjižnici. Također, izložba će biti postavljena u Zagrebu, u sklopu Međunarodne smotre folklora- istaknula je Hoffmann.
Ravnatelj Hrvatske narodne čitaonice i knjižnice Pleternica Franjo Novak podsjetio je okupljene na bogatu povijest Pleternice, istaknuvši da je ovaj grad oduvijek bio poseban – grad Gospe od Suza, grad knjižnice i čitaonice osnovane davne 1907. godine, koja ove godine obilježava svoju 118. obljetnicu. Prisjetio se i simbola koji su obilježili život grada: rijeke Orljave i njezina slavnog slapa, nekadašnjeg kina, hotela Marinović, nogometnog kluba Slavija te nekoć čuvenog stočnog sajma.
– Naša je Pleternica za mnoge neprepoznatljiva. Raste i razvija se tolikom brzinom da je to ponekad teško i pratiti. Pitate se kako je došlo do te „erupcije vulkana“ u Pleternici? Odgovor je jednostavan – pravi ljudi na pravom mjestu: gospodin Lucić, gospođa Jozić, zatim gospođa Šarić, i moram posebno istaknuti gospodina Domagoja Katića, dugogodišnjeg zamjenika gradonačelnice – rekao je Novak.
Posebno se osvrnuo na izložbu, izrazivši snažne dojmove:
– Ova večerašnja izložba me se posebno dojmila. Pogledajmo samo tu ljepotu – sav sjaj Slavonije, te naše zelene ljepotice i hraniteljice, utkan je u ove nošnje.
Na kraju, ravnatelj Novak uputio je i riječi zahvalnosti generacijama žena koje su tu baštinu sačuvale:
– Hvala našim bakama i majkama koje su strpljivo, kroz godine, svojim rukama i srcem tkale ovo neprocjenjivo blago koje danas s ponosom gledamo.
Autor izložbe „Kad se sredim i malo naredim – narodne nošnje Šokaca u Panoniji“, Josip Forjan iz Kulturnog centra Travno, podružnice Centra za tradicijsku kulturnu baštinu, izrazio je zadovoljstvo što je upravo Muzej bećarca domaćin trećeg postava ove bogate etnografske izložbe.
– Izuzetno mi je drago što se nalazim u Pleternici i što smo dobili priliku nastaviti jednu lijepu i uspješnu suradnju s Muzejom bećarca, koji je već prošle godine postao naš stalni partner u sklopu Međunarodne smotre folklora. Za nas koji se dugi niz godina bavimo očuvanjem tradicijske kulture, ovaj muzej predstavlja nešto posebno – dugo smo čekali da se otvori jedna ovakva ustanova, i zato nam je veliko zadovoljstvo što možemo u njoj gostovati – rekao je Forjan.
Podsjetio je kako je izložba prvi put postavljena prošle godine u sklopu Međunarodne smotre folklora u Zagrebu, zatim je gostovala u Gradskom muzeju Vukovar, a sada je stigla u Pleternicu.
– Šokci kao hrvatska subetnička skupina žive na području čak pet država – Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Srbije (Vojvodina) i Rumunjske. Upravo ta široka rasprostranjenost ogleda se i u našoj zbirci – Centar za tradicijsku kulturnu baštinu u Zagrebu broji više od 39.000 predmeta, među kojima se više od 14.000 odnosi upravo na šokački korpus. To jasno pokazuje koliko je njihova baština razgranata i bogata – istaknuo je autor.
Dodao je kako zbog prostornog ograničenja nije bilo moguće prikazati cjelokupni fundus. U Vukovaru je bilo izloženo oko 75 lutaka, dok ih je u Pleternici nešto manje, no posjetitelji će moći pogledati dodatni sadržaj putem multimedijalnih tableta.
– Posjetitelji će na tabletima moći razgledati oko 500 fotografija narodnih nošnji Šokaca s panonskog prostora. Vjerujem da će to biti osobito zanimljivo lokalnoj zajednici, jer će se mnogi prepoznati – kao članovi folklornih skupina, možda otprije dvadesetak ili tridesetak godina – rekao je Forjan.
Posebno je zahvalio i Mariju Katiću, koji je dao važan doprinos samoj izložbi.
– Mario je dao izniman znanstveni doprinos ovoj temi. Na autentičan, temeljit i stručan način istražio je tko su zapravo Šokci, a njegov tekst se nalazi u katalogu izložbe koji je dostupan posjetiteljima Muzeja bećarca. Moram priznati da me upravo on naučio mnoge stvari o porijeklu Šokaca – zaključio je Forjan.
Program otvorenja izložbe dodatno su obogatili kulturno-umjetnički nastupi – domaći KUD Orljava iz Pleternice te dragi gosti iz Zagreba, muška pjevačka skupina Atari, koji su svojim izvedbama pridonijeli autentičnom ozračju i slavlju šokačke baštine.
(FOTO: K.Š.)
