Potaknuta željom da od zaborava sačuva mjesta i ljude rodnoga grada, Vesna Kalaica iz Pleternice, prije pet godina na društvenoj mreži osnovala je grupu „Pleternica kroz vremeplov fotografija i poezije“ koja je u kratkom vremenu povezala vremenom rastavljane sugrađane, obnovila sjećanja na zaboravljene vizure grada, ali i bila poticaj za izdavanje jedne zbirke poezije.
U hladnoj eri društvenih mreža koje se danas sve više zloupotrebljavaju, a nemilosrdni algoritmi u nakani da što je više moguće zaokupe našu pažnju, svakodnevno nas obasipaju gotovo bezvrijednim sadržajem, jedna nostalgično nastrojena Pleterničanka iz sasvim sentimentalnih razloga osnovala je Facebook grupu „Pleternica kroz vremeplov fotografija i poezije“.
„Grupu sam pokrenula u vrijeme kada je moj otac odlazio. Bio je jako bolestan i zanimale su me osobe na fotografijama u našim obiteljskim albumima. Nisam znala tko su i otac mi je objašnjavao. Odmah se javila misao da jednom kad tata umre, više nikog neće biti da mi objasni, tko su bili ti ljudi i gdje su se nalazile zgrade s ponekih fotografija. Došla sam na ideju da otvorim FB grupu za sebe i sebi blizak krug ljudi“ pojašnjava Vesna.
Priča koja je krenula iz kućne arhive
Iako prvotno zamišljena kao svojevrsna vremenska kapsula za najbliže, grupa je zbog zavičajne baštine i kulturološkog nasljeđa kojeg njeguje ubrzo prerasla u jedan edukativan projekt, zbog kojeg su se međusobno ponovno povezale generacije ljudi razdvojene kilometrima i životnim okolnostima.
„Nakon pokretanja grupe, počele su pristizati fotografije. Ljudi su izvlačili stare fotografije i objavljivali ih, a onda sam ja uvela nekakva pravila da svatko tko objavi fotografiju navede imena osoba koje se nalaze na istima. Pojedinci su se tako prisjećali mladosti. Pogotovo školskih kolega s razrednih fotografije, još iz osnovne škole. Nalazili su stare izgubljene prijatelje, ponovno se povezivali i obnavljali nova-stara prijateljstva“, prisjeća se Vesna Kalaica.
Dodatnu emocionalnu obojenost osobito su dale stare fotografije na kojima su vidljive prepoznatljive pleterničke znamenitosti duboko utisnute u vizure lokalnog krajobraza. Uroniti u duhovnu dimenziju grada i promatrati prošlost iz jedne druge perspektive tako nikad nije bilo lakše.
„Onda su se javile osobe kao dr. Damir Sviben koji je stavljao fotografije koje su vezane za sam grad i povijest grada koja seže daleko u prošlost. Uz svaku fotografiju dao je i opis. Postoji i njegova knjiga na tu tematiku. Mi smo se spontano podsjećali ponekih zgrada, promišljali gdje bi se danas nalazile i koji je bio njihov značaj za Pleternicu“, pojašnjava Vesna, koju osobito raduje zanimanje mlađih generacija za prošlost grada.
Nova generacija otkriva staru Pleternicu
„Kroz priču sa svojom djecom koji su danas odrasla, a koja svaki put kad dođu u Pleternicu, uživaju u tim pričama, uviđam njihov interes. Osobito kad se dotaknemo stila i načina života ondašnjih ljudi. Svaki put dođemo do zaključka da se onda daleko kvalitetnije živjelo“, napominje.
U virtualnoj trpezariji tako ima mjesta za sve koji su svojim sudjelovanjem voljni oplemenjivati lokalnu zajednicu ujedinjenju u ljubavi prema rodnom gradu. Uostalom, pojedinačna sjećanja na Pleternicu duboko su intimna i subjektivna pa je neki pamte kroz snagu njezinog nekadašnjeg obrtništva, drugi još sjetno spominju čuvene sportske uspjehe rukometaša, a oni treći čuvaju je u opojnim mirisima pleterničkih vinograda. Za Vesnu Kalajicu čuveni slap na Orljavi motiv je kojeg rado susreće na fotografijama.
Emocionalna nit koja povezuje članove
„Park, jedan kanal kojeg više nema, a koji je išao od Orljave, te slap. Na naslovnici naše grupe je upravo slika pleterničkog slapa. Doduše, on je sada malo promijenio izgled, ali nadam se da će vratiti zelenilo. Pleternica je bila puna zelenila. Ja znam da Grad Pleternica intenzivno radi na tome, da se sadi novo drveće i pomlađuje, i sad treba čekati da to naraste. Međutim, sve je bilo puno zelenilo, i neka mjesta s fotografija, više ne možeš ni prepoznati upravo zbog tog zelenila. Zapravo, moraš dobro znati koji je to dio Pleternice, i tek kad nam netko objasni, možeš se razabrati. Oko Orljave i slapa, tamo je nekad bila smještena osnovna škola i kino. Uglavnom, sav naš život je bio oko Orljave i slapa. Zgodno je to netko napravio, da sve ono što zanimljivo mladima, bilo je u samom centru Pleternice“, prisjeća se Vesna.
Poezija kao produžetak sjećanja
Osim što čuva i oživljava slike i ljude iz prošlosti, grupa je spontano postala mjesto inspiracije i kreativnog izražavanja. Upravo je iz te zajednice proizašla ideja o stvaranju zbirke poezije, koja objedinjuje sjećanja, humor, nostalgiju i duh nekadašnje Pleternice.
Među pjesnicima, sudionicima grupe, nalazi se primjerice, Predrag Milosavljević, čija je nedavna zbirka, simboličnog naziva „Kapi sjećanja“ podsjetnik na stare običaje, nestašluke i svakodnevni život jednog prohujalog djetinjstva. Njegove, ponekad šaljive, a često emotivne pjesme, podsjećaju nas koliko je važno čuvati kolektivno pamćenje. Ne zato da bi se zagledali u prošlost, nego da bi shvatili, da i korijeni imaju snagu i da se identitet jednog mjesta može i mora sačuvati zajedničkim radom.
Tako, ova grupa ne čuva samo „ljude i zgrade“, nego i duh jednog vremena. Onaj dio Pleternice koji živi u riječima, uspomenama i srcima onih koji su je napustili, ali i onih koji je tek trebaju upoznati.
(FOTO: K.Š./ FB Pleternica kroz vremeplov sjećanja i poezije)
