U gradu Požegi već gotovo 24 godine postoji Savjetovalište za mlade, u koje upravo najranjivija skupina društva- adolescenti, mogu čak i samoinicijativno potražiti pomoć pri rješavanja problema s ovisnošću, obaviti testiranja na droge i razne vrste hepatitisa, ali i u potpunoj privatnosti porazgovarati sa stručnom osobom i tako se riješiti svih svojih nesigurnosti i nedoumica.
Uz današnje društvene prilike mladim nikad nije bilo teže samouvjereno zakoračiti u svijet odraslih. Suočeni s brojnim izazovima odrastanja, opterećeni vršnjačkim odnosima, prvim emocionalnim vezama i potrebom za dokazivanjem, nerijetko na svom putu formiranja identiteta, posrnu u neka neprihvatljiva te za njih potencijalno opasna ponašanja, koja nerijetko dovode do sudskih procesa i izricanja odgojnih mjera.
Upravo iz tog razloga Savjetovalište za mlade u Požegi osnovano je još 2000. godine kroz zajedničku suradnju Centra za socijalnu skrb i Požeško-slavonske županiju da bi ugovorom o poslovnoj suradnji Savjetovališta i Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije počela djelovati u sklopu svojih prostorija, gdje je i danas smještena, govori nam to dugogodišnji socijalni radnik Zlatko Sliško.
-Prije više od dvadeset godina imali smo problem da nismo mogli provoditi odgojne mjere koje izriču sud i državno odvjetništvo. Morali smo slati djecu u Osijek što je bilo predaleko, ali i financijski iscrpljujuće.
Tako je Požega dobila svoje Savjetovalište, za kojeg danas ponajmanje znaju oni koji se to najviše tiče, a to su maloljetnici i mlađi punoljetnici. Za potrebe rada formiran je i stručni tim kojeg čine socijalni radnik, psihijatar, klinički psiholog te medicinski tehničar, a svoje usluge pružaju svakog ponedjeljka i četvrtka od 16 do 19 sati.
-Rad se sastoji u tome da ovdje mogu doći svi mladi, neovisno o tome je li ih netko uputio ili dolaze samoinicijativno. Sve što se priča ostaje tajna. Imamo testove za drogu i za hepatitise. Mladi ponekad strahuju od toga jesu li nekad neku bolest „zakvačili“ pa ovdje riješe nedoumica. Također, postoji i vršnjačka pomoć; netko tko je to već prošao ima prijatelja koji se boji reći nekome što je bilo pa ga dovedu. Mogu doći bez roditelja, sami. Nema davanja informacija o tome tko tu dolazi i što je u kartonu, to je profesionalna tajna. To ne znači da mi odobravamo činjenje kaznenih djela. Mi kad razgovaramo s našim korisnicama , kažemo im što je kazneno djelo. Ako je uzeo neki opijat nas zanima pod kojim okolnostima je uzeo, kako se osjeća. Ono što on o sebi priča kao o pacijentu to smo dužni čuvati kao tajnu dok sud ne naloži drugačije- pojašnjava.
Iako je ova ustanova otvorena prema onima koji dolaze samoinicijativno, najveći je ipak broj onih koje šalje sud i državno odvjetništvo. Zbog toga često prvi put dolaze prestrašeni, no socijalni radnik Sliško uvjerava nas da je u svemu najbitniji pristup.
-Uglavnom dolaze maloljetnici i mlađi punoljetnici. Maloljetnike najčešće šalje državno odvjetništvo, neki dolaze i sami po principu vršnjačke pomoći, dok mlađi punoljetnici također imaju ili sudske ili državno- odvjetničke odluke po kojima dolaze. Nažalost, puno toga oni misle da znaju o drogama, a ne znaju. Ovdje taj tretman može trajati do 12 dolazaka. To ne mora biti tako, mi odlučujemo koliko, nakon što se sastane stručni tim. Najkorisnija stvar u cijelom tom procesu što oni ovdje puno nauče o štetnosti droga. Najčešće zablude su uglavnom oko konzumiranja marihuane. Imamo i slučajeva gdje oni nas žele preodgojiti ili naučiti da je marihuana ljekovita i zdrava. U takvim slučajevima nizom pitanja i primjera iz stvarnog života nastojimo promijeniti njihove do sad stečene stavove. Marihuana je za mlade štetna jer utječe na kratkoročno pamćenje što je za učenike važno. Osobito je važno ako je korisnik učenik obrtničko-tehničkih zanimanja, pa se pod dojmom lažnog samopouzdanja, koje je samo jedan od negativnih efekata marihuane, može i ozlijediti nekim od alata kojima se služi. S druge pak strane dugoročno konzumiranje vodi do ovisnosti o težim drogama. Naravno, ne plašimo ih mi s tim, te iako nije dokazano da će konzumiranje marihuane dovesti do heroina, to se događa. Ovdje radim preko 20 godina i neke koje sam sretao kao uživatelje marihuane, sad dolaze kao heroinski ovisnici- napominje.
U cijeloj toj edukativnu-odgojnoj priči veliki naglasak stavljaju na individualni razgovor, kojeg mladi vole i prihvaćaju. Cilj je mlade osobe naučiti kritički razmišljati. Upravo zato se po prvom dolasku radi kratka motivacijska intervencija, kako bi se osobe pridobile za suradnju, a što ujedno olakšava daljnji tijek cijelog procesa. Provjerena je to metoda koja uz dovoljno strpljenja daje rezultate.
-Samo nikad ne valja postavljati nerealne planove. Prije je svijet bio crno- bijel. Što znači, tko god uzme travu smatran je ovisnikom. Danas imate vikend- konzumente, konzumente iz radoznalosti, zabrinjavajuće konzumente i ovisnike. Nisu svi koji su nešto probali automatski ovisnici. Pojedini odluče kako će prvo smanjiti prije konačnog prestanka, i to je nešto, te samo treba ustrajati, razgovarati i poučavati- poručuje Zlatko Sliško, koji je u svom dugogodišnjem radu s adolescentima naučio da put do rješenja svih problema leži u razgovorima ispunjenim razumijevanjem.
(FOTO: K.Š.)
