Jedan od najsvjetlijih primjera međunarodnog uspjeha i akademske izvrsnosti iz Hrvatske svakako je priča o požeškom znanstveniku Goranu Đurđeviću koji se na svoj Put svile prema tehnologijski naprednoj, kulturološki raznolikoj i povijesno bogatoj Kini otisnuo prije sedam godina. Rekli bismo savršen radni ambijent za jednog povjesničara i arheologa željnog novih znanja i spoznaja, kojeg je ovo sedmogodišnje iskustvo iz korijena promijenilo, dajući sveobuhvatnu puninu njegovu životu pa se na koncu iskustveno i intelektualno obogaćen vratio u Zagrebu, otvorivši tvrtku Platypus koja pak za jedan od ciljeva ima i izgradnju suradnje između europskih i azijskih znanstvenika.
-Mislim da čovjek treba znati prepoznati kad je vrijeme za promjene, za izazove , za drugu dimenziju nečega i s te strane smo supruga i ja procijenili da je Europa, Europska unija i Hrvatska dobar izbor što se tiče moje ponude. Siguran sam da sad imam više za ponuditi, nego prije 7 godina, čak i u formalnom smislu jer sam doktorirao, ali i neformalnom jer imam više iskustva. Mislim da bolje i brže pišem, bolje istražujem, i imam još više ideja, i mislim da i s te perspektive, uvijek mogu dati nešto Hrvatskoj, a sa Požegom mi je uvijek drago surađivati u različitim oblicima; bilo s pojedincima, udrugama ili institucijama, te se nadam da će se neke od tih ideja i projekata realizirati što se tiče same Požege, u vidu mojih osobnih angažmana, ili nekakvih stvari u kojima samo surađujem- ističe dr. sc. Đurđević.
Biti dionikom jedne od najstarijih i najuzbudljivijih civilizacija na svijetu- one Kineske, za profesora Đurđevića značilo je mogućnost spajanja njegovih znanstvenih metoda s praktičnim radom u industriji kulturne baštine što je izuzetan doprinos ne samo Hrvatskoj, nego i međunarodnoj arheološkoj zajednici, na čemu je on sam prije svega zahvalan svojim profesorima, a ponajviše svom mentoru prof. Ningu.
-U Kini sam jako puno tamo naučio. Posebno zahvaljujući mojim profesorima, i nadasve mom mentoru profesoru Ningu koji je radio sa mnom i koji je uspio od mojih često razbarušenih i neobičnih ideja složiti i potaknuti me da strukturiram i složim u jednu cijenu. Što se tiče drugih elemenata kao znanstvenika mislim da je jako važno što sam uspio integrirati tri pristupa: s jedne strane naš europski ili hrvatski pristup istraživanjima, s druge strane američki način istraživanja te kineski odnosno azijski pristup, jer moramo znati da znanost, a posebno humanistika, nisu neutralne i sve ima svoje nekakve uzroke, u sustavima, kontaktima i osobom koje istražuju, iz toga razloga je jako dobro da sam ja to uspio integrirati ili barem se nadam da sam uspio, svakako mi je pomoglo da bolje razumijem kinesku i azijsku perspektivu, ističe Đurđević, naglašavajući da mu je brak s kineskom znanstvenicom, i pola novostečene obitelji koja trajno obitava Kini dodatna blagodat jer susret s različitostima uvijek obogaćuje.
Upravo je na tim iskustveno i intelektualno obogaćenim spoznajama osnovana i tvrtka Platypus, noseći ime čudnovatog kljunaša-neobične i ugrožene životinje koja obitava samo u Australiji. Riječ je zapravo simboličnom pokušaju spajanja neobičnosti Europe i Azije te davanja jedinstvene prilike ljudima da postanu najbolja verzija sebe, a glavni preduvjet za to je dobar studij, posao i razmjena u vidu suradnje.
-Što se tiče otvaranja tvrtke, zapravo supruga i ja smo odlučili da naša tvrtka može služiti kao nekakav most, između Europe tj. da budemo posve precizni Srednje i Jugoistočne Europe i Azije. Naime, vidljivo je da obje strane imaju nešto za ponuditi i obje imaju nešto za dati. Kad govorimo o centralnoj Europi te južnoj i jugoistočnoj, to su europski prostori u kojima ima dosta kvalitetnog obrazovanja, i kvalitetnih proizvoda i kvalitetne radne snage, a ono što nedostaje tim prostorima su ljudi. Znamo da demografija čini svoje u mnogim tim krajevima, i zbog toga za pojedine studijske programe, institute, ili suradnje treba još ljudi koji bi zapravo to mogli oplemeniti. S druge strane u Aziji i ljudi ima dovoljno možda i „viška“ tako da ti ljudi traže svoje mjesto pod suncem. Mislim ovdje da posebno Kina, središnja Azija i Indija, s kojima imamo određenu suradnju, ima potencijal i želimo tim ljudima ponuditi jednu perspektivu.
Pogotovo, nemojmo zaboraviti da srednja i jugoistočna Europa su vrlo sigurne po pitanju kriminala i svakodnevnog života, da su u znatnom dijelu jeftinije od nordijskih zemalja, Amerike ili Velike Britanije i da imaju kvalitetne ljude i studijske programe i tu vidimo nekakvu šansu da povežemo ta dva svijeta. Čak i na simboličkoj razini, ja kao netko iz srednje i jugoistočne Europe i supruga koja je i Azije uočili smo nekakve moguće potrebe jedinih i drugih i željeli bismo tu pomoći, kažem u tom spajanju te iz toga potječe i samo ime Platypus- pojašnjava profesor, koji već intenzivno gradi mostove suradnje.
Ovog vikenda znanstvene i kulturološke isprepletenost dobila je i svoj vizualni dio u prostoru mariborske sveučilišne knjižnice otvaranjem izložbe o kineskom porculanu pod nazivom „Oblikovanje gline“ grupe autora, među kojima je i bračni par Đurđević. Osobita je zanimljivost da je prije spomenute izložbe, održan mali okrugli stol na kojem su sudjelovale kolege iz Kine , koje se bave porculanom.
-Dehua je svjetska prijestolnica porculana, i 70 % proizvodnje porculana je odande i tim povodom smo željeli povezati taj grad na jugu Kine i Maribor. To smo već prije učinili sa Zagrebom, Korčulom i Banja Lukom, a u budućnosti ćemo i Kotorom i Crnom Gorom. Možemo reći da će postati jedna mreža gradova koji imaju porculana iz grada Dehue. Kad kažem „imaju“, mislim da će nakon izložbe ostati i dio porculana u trajnom vlasništvu Sveučilišta u Mariboru- pojašnjava Đurđević, u nadi da će postojeća izložba obogatiti sveučilišnu knjižnicu, ali i donijeti dodatnu vrijednosti slovenskim profesorima i kolegama.
(FOTO: Ustupljene fotografije)
