I ove će godine članovi udruga Hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika te Udruge djece branitelja Pakraca i Lipika ispred pakračke župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije upaliti „33 baklje pobjede“ u znak sjećanja na 33 godine od početka Domovinskog rata, koji je započeo napadom pobunjenih Srba na policijsku postaju u Pakracu.
Među okupljenim mnoštvom kao i mnogih godina prije s ponosom će stajati i Miroslav Ivančić, predsjednik Udruge Hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, vijećnik u Županijskoj skupštini Požeško slavonske županije, predsjednik pakračkog Gradskog vijeća, no prije svega hrvatski branitelj i promicatelj vrijednosti Domovinskog rata.
Baklja slobode koju godinama redovito pali u znak sjećanja oduvijek je gorjela u srcu Miroslava Ivančića. Ovog rođenog Bjelovarčanina ratni vihor zatekao je u rodnom gradu i on se, nošen idealima stoljećima sanjanog sna o slobodnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj, bez razmišljanja odazvao na poziv u pomoć ratom načetog Pakraca. Grad na mirnim obala Pakre od tada je njegov izbor u ratu i miru.
Iako Miroslav Ivančić nije izravno sudjelovao u oružanom sukobu tog 2. ožujka 1991. godine, njegovo dugogodišnje ratno iskustvo u obrani Pakrac čini ga vjerodostojnim sugovornikom koji danas tvrdi da je odluka o konačnom pružanju otpora najvjerojatnije odredila daljnji tijek rata.
-Mjerodavne institucije RH kažu da je prvi oružani sukob između hrvatskih snaga te srbočetnika i JNA bio u Pakracu. Definicija samog rata je oružani sukob dviju ili više zaraćenih strana većih razmjera. Ono je bio prvi oružani sukob, a ovo je definicija rata, onda definitivno to je početak rata. Neki to osporavaju, neki kažu da ne može biti početak rata ako država nije priznata, ako nije proglašena samostalnost, a po tom njihovom, ni Josip Jović, ni 12 redarstvenika, ni Vladimir Lauč ( prva žrtva zapadne Slavonije) ne bi bili branitelji. Definitivno, to je početak Domovinskog rat. Početak oružanog otpora hrvatskog naroda i otpor agresiji na Republiku Hrvatsku. Ta odluka predsjednika dr. Franje Tuđmana i hrvatskog vodstva da se konačno pruži otpor, mislim da je bila jedna od značajnih odluka za taj trenutak, ali i daljnji razvoj Domovinskog rata na prostoru čitave Hrvatske. Pogotovo što znamo što se dogodilo u Kninu, gdje su utvrdili svoju vlast i tamo nismo mogli ništa napraviti do „Oluje“. Da smo ovdje dozvolilo da se učvrsti vlast, vjerujem da bi ona njihova zamišljena granica Virovitica- Karlovac -Karlobag bila vrlo ostvariva, jer došli bi vrlo blizu Virovitica. Međutim ovom akcijom, i ponovnim vraćanjem Pakraca i čitavog kraja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske napravljen je velik posao- ističe.
Grad Pakrac za vrijeme ratnih razaranja razrušen je i spaljen do temelja, ali žrtva Pakraca i njegova uloga u obrani zapadne Slavonije kao i cijele Republike Hrvatske golema je i još uvijek nedovoljno prepoznata. Rat je u Pakracu počeo, ali i završio, napominje Ivančić.
-U Pakracu je počeo Domovinski rat, prvi srbočetnički logor Bučje je bio u Pakracu, u Pakracu je bila prva masovna grobnica,-Brusnik, a početak kraja vojno -redarstvena operacija „Bljesak“ bila je u Pakrac. Za bivšu Općinu Pakrac, koja uključuje gradove Pakrac i Lipik, živote je dalo preko 330 hrvatskih branitelja, a nismo pali, obranili smo se.-
Upravo prve vojno-oslobodilačke akcije događala su se na teritoriju zapadne Slavonije, a nedovoljno priznavanje ratnih zasluga, ono su što smeta Miroslava Ivančića i njegove suborce.
-1991. godine kad nismo imali oružja, nismo imali znanja, ni pravilnog ustroja oslobodili smo, neki kažu 2200, neki 2500 kvadratnih km. To je najveće područje koje je oslobođeno poslije vojno-redarstvene operacije „Oluja“. Malo smeta nas branitelje u zapadnoj Slavoniji taj nepravedan odnos. Za Maslenica neki kažu prva vojno oslobodilačka akcija. Skidamo kapu svima sudionicima operacije „Maslenica“. Bilo je zahtjevno i odradili su odličan posao , ali smeta kada netko omalovažava naš doprinos. Te 1993. godine smo imali ustrojenu vojsku i puno bolju specijalnu policiju. Međutim, 1991. smo mi napravili pravi posao, uz žrtvu Vukovara, oslobađanje ovog područja 1991. su bili preduvjeti za Sarajevsko sporazum, a poslije i priznaje Hrvatske. Zato kažem, mislim da je uloga branitelja zapadne Slavonije jako velika, a jako nepriznata- ističe Ivančić.
A možda najznačajniju ulogu u herojskoj obrani Pakraca odigrala je hrvatska policija napominje naš sugovornik.
-Središte grada Pakraca je branila policija, a pripadnici hrvatske vojske su bili u okolnim mjestima i teret obrane samog gradskog područja je podnijela policija. Naravno, tu su bili policajci iz velikog dijela Slavonije i Bilogore, iz Bjelovara, Križevaca, Koprivnice, Varaždina, Virovitica pa i Zagreba. Puno je policije prošlo kroz ovaj mali grad i puno ih je poginulo. Isto tako smeta kad se policiju ne spominje. Moram samo spomenuti Vukovar, i sve ta događanja. Čak 97 hrvatskih policajaca je poginulo u Vukovaru, a to nitko ne spominje-
Upravo zato bogatim i raznolikim programom u prigodi obilježavanja 33. godišnjice početka Domovinskog rata obuhvatit će se i spomenuti svi koji su pridonijeli da danas koračamo u slobodnom Pakracu, čije novoobnovljene fasade smjelo gledaju u sretniju budućnost koja se sve više otvara turizmu.
Miroslav Ivančić ratne nedaće ostavio je iza sebe. Sjeća se prijateljstava i zajedništva hrvatske vojske i policije sa stanovništvom koje je uvijek bezuvjetno vjerovalo hrvatskim braniteljima te poziva sve hrvatske domoljube da se pridruže svečanom obilježavanju 33. obljetnice početka Domovinskog rata u Pakracu.
– Pozvao bih branitelje, obitelji branitelja te sve one koji poštuje branitelje i Domovinski rat da dođu u Pakrac. Program je bogat, bit će te nam dragi gosti. I na kraju, nemojmo se dijeliti, idemo poštivati jedni druge- poručio je Miroslav Ivančić.
(FOTO: Ustupljene fotografije)
