Povodom Međunarodnog tjedna arhiva i Dana Državnog arhiva u Požegi, ugledni hrvatski heraldičar i veksilolog dr. sc. Željko Heimer otkrio je bogatu simboliku i povijesni kontinuitet zapisan u grbovima gradova i općina Požeško-slavonske županije.
Na Galeriji svjetlosti Gradske knjižnice Požega sinoć je održano iznimno posjećeno javno predavanje pod nazivom „Heraldika kao čuvar identiteta: Grbovi gradova i općina Požeško-slavonske županije“. Ovaj kulturni i znanstveni događaj organizirali su Državni arhiv u Požegi i Zmajski stol u Požegi, a povod je bio dvostruk: obilježavanje Međunarodnog tjedna arhiva 2026. godine te Dan Državnog arhiva u Požegi.
Predavanju su nazočili i brojni uvaženi gosti iz društvenog i političkog života, među kojima su bili pročelnik Zmajskog stola u Požegi doc. dr. sc. Ivan Vukoja, dr. med., pleternička gradonačelnica Marija Šarić, zamjenica gradonačelnika Požege Irena Martinek, zamjenik požeško-slavonske županice Ivan Radošić ,načelnik općine Jakšić Ivica Kovačević, te načelnik općine Čaglin Dalibor Bardač.
Okupljene je na samom početku srdačno pozdravio Zdeslav Španiček, ravnatelj Državnog arhiva u Požegi, istaknuvši važnost heraldičke baštine.
„U središtu večerašnjeg programa nalazi se značenje i simbolika grbova lokalnih jedinica samouprave na području naše županije. Posebna pozornost posvetit će se tumačenju pojedinih elemenata, boja i motiva. Takvi simboli nisu tek ukrasni detalji, već nose duboke poruke o povijesnim okolnostima, tradiciji, gospodarskim prilikama i kulturnom nasljeđu zajednica koje predstavljaju“, naglasio je Španiček, najavivši predavača.
A predavač je bio jedan od najvećih autoriteta na ovom području u svjetskim razmjerima, doc. dr. sc. Željko Heimer. Riječ je o umirovljenom pukovniku Oružanih snaga RH koji je doktorirao na sociologiji s temom vojnih zastava, predsjedniku Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te predsjedniku Međunarodne federacije veksiloloških udruga (FIAV), kojeg je zbog doprinosa očuvanju baštine odlikovao i vrh države.
Tijekom predavanja, dr. sc. Heimer je pojasnio osnovne razlike između heraldike (pomoćne povijesne znanosti koja se bavi grbovima spajajući umjetnost i “stroga” pravila još od srednjeg vijeka) i veksilologije (novije, interdisciplinarne znanosti o zastavama u društvu).
Heraldika je nastala u 12. stoljeću u Europi povratkom vitezova iz Križarskih ratova. Budući da su bili potpuno oklopljeni, bilo ih je teško razlikovati na bojnom polju, pa je štit poslužio kao idealna ploha za crtanje simbola. Ti su se simboli kasnije nasljeđivali s oca na najstarijeg sina, a ubrzo su ih, kao statusni simbol i sredstvo identifikacije, počeli koristiti i građani, gradovi te Crkva.
„Kada društvena skupina nadraste broj ljudi koje možemo osobno poznavati, potreban nam je identitetski simbol ,bio to grb ili zastava, koji će nas zajednički povezati. Ti simboli održavaju povijest i vrijednosti koje zajednica cijeni“, pojasnio je Heimer, dodavši kako u Hrvatskoj danas imamo tri „žive“ heraldike u kojima nastaju novi grbovi: municipijalnu (gradsku i općinsku), crkvenu i zmajsku.
U središnjem dijelu predavanja, Heimer se detaljno osvrnuo na municipalnu heraldiku Požeško-slavonske županije. Pojasnio je tri metode pretvorbe povijesnih grbova u suvremene: preuzimanje originala, uzimanje samo jednog dijela štita uz grafičko moderniziranje (što je 1994. učinila i Požeško-slavonska županija) te modifikaciju elemenata koji više nisu politički ili ideološki prihvatljivi.
Posebnu pažnju privukla je analiza grba grada Požege. Grad je svoja prava dobio 1765. godine, a poveljom je određen i pečat.
Zidine prikazuju grad kao sigurno mjesto i utvrdu.Ptica u letu (orao ili sokol) simbolizira novu slobodu osvojenu u 18. stoljeću.Sunce, polumjesec i zvijezda predstavljaju stare ilirske simbole.
Predavač je podsjetio na bogatu povijest požeških zastava koje se danas čuvaju u Gradskom muzeju Požega, poput povijesne zastave DVD-a Požega (izrađene prvotno za građansku četu), raskošne zastave Hrvatskog pjevačkog društva „Vijenac“ s velikim gradskim grbom, te zastave požeške Gimnazije s prikazom sv. Alojzija.
Današnji izgled grba grada Požege u osnovi je onaj koji je oblikovan 1974. godine (ususret proslavi 740. obljetnice Požege, uz tadašnji natpis “Slavonska Požega”), a službeno je u sadašnjem obliku usvojen 9. rujna 1993. godine.
Na predavanju je istaknut i značaj grba i zastave Požeško-slavonske županije. Istaknuta je izvrsno očuvana i restaurirana povijesna zastava Požeške županije iz 1798. godine. Zanimljiv je i detalj s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je županija ponovno osnovana 1993. godine, poznati požeški kroničar i dizajner Rudolf Heli odmah se javio županijskim vlastima kako bi im skrenuo pozornost na izvorni povijesni grb i predložio kako bi on trebao izgledati u modernoj uporabi.
Predavanje, koje je uspješno zaokružilo priču o heraldičkom identitetu i ostalih gradova i općina s prostora županije, nagrađeno je dugotrajnim pljeskom okupljenih Požežana, koji su imali priliku naučiti kako prošlost kroz simbole živi i u našoj suvremenosti.
(Foto: K.Š.)
