Tekuća godina za Povijesno društvo Požega protekla je znaku obilježavanja desete godišnjice rada. Udruga je osnovana 2013. godine na inicijativu profesora Gorana Đurđevića. Na njezinu čelu bio je dvije godine te uz pomoć istaknutih suradnika iz kulturnog i društvenog života Požege stvorio snažne temelje za daljnji rast i razvoj. Do promjena u vodstvu Društva došlo je 2015. godine. Tada je dužnost predsjednika preuzeo profesor Vinko Tadić. Svojim jasnim intelektualnim stavovima progovarao je o povijesnim kontroverzama i kulturnoj baštini na edukativan način. Javnim reagiranjima često je zaintrigirao sugrađane. Vinko Tadić je, uz suradnju i naklonost većega dijela akademske zajednice na požeškoj kulturnoj sceni, iza sebe ostavio deset plodonosnih godina, ali i znatiželju za onim što tek dolazi.
„Zasluge u osnivanju i djelovanju Povijesnoga društva Požega, prvih mjeseci i godina, uz Gorana Đurđevića, imaju Viktorija Ciganović, Vera Ćuže Abramović, Josip Katić, Marijana Matijević, Robert Mokri, Dinko Zima, moja malenkost te niz drugih sugrađana i sugrađanki. U to vrijeme bili su, među ostalim, vrlo aktivni Marija Radonić, Dubravka Sokač Štimac i Juraj Zelić. Posljednjih godina značajan doprinos radu Povijesnoga društva Požega daju Mislav Bošnjak, Georgije Diklić, Ivana Domanović, Mladen Gajer, Klaudija Gašpar, Zoran Jekić, Mario Kalan, Marija Marjanović, Mihaela Markovac, Dubravka Matoković, Damir Mrkojević, Nikola Petrović, Marija Radonić, Mirjana Šperanda, Blaženka Zailac, Borivoj Zarić, Blanka i Dinko Zima. Riječ je o istaknutim osobama akademske zajednice u Požegi. Ovom prilikom svima upućujem veliko hvala! Neumorno radimo već deset godina. U tom periodu ostvarena je suradnja s brojnim znanstvenicima i ustanovama. Aktivnosti većinom provodimo u Gradskoj knjižnici Požega“, rekao je predsjednik Povijesnog društva Vinko Tadić.
Objasnio je ciljeve i zadatke Povijesnog društva Požega. Približio je građanima nastojanja i programske aktivnosti jedne od vodećih udruga u požeškom kraju i cijeloj Slavoniji.
„Primarni cilj Povijesnog društva Požega je popularizacija znanosti, suočavanje s prošlošću te njezino prevladavanje, razvijanje kritičkoga mišljenja, afirmacija pluralizma i vrijednosti demokracije. Nastojimo širiti okvire slobode, a to znači kulture dijaloga, aktivnoga suživota, solidarnosti i tolerancije,nasuprot svakoj rigidnosti. Želimo doprinijeti humaniziranju odnosa u lokalnoj zajednici. Udruga se bavi organiziranjem javnih predavanja, rasprava, radionica, izložbi, predstavljanja knjiga, putovanja te izdavačkom djelatnošću. Do sada smo, zajedno sa sunakladnicima, objavili sedam knjiga, dva broja stručnoga časopisa i jednu knjigu sažetaka. Uskoro izlazi i osma knjiga naše Biblioteke Fragmenti prošlosti“, pojasnio je profesor Tadić.
Tijekom deset godina uspješnoga rada realizirano je niz važnih projekata. Najviše se ističu oni od višestruke koristi za lokalnu zajednicu, poput Zimske škole arheologije i Ljetne škole povijesti. Tu je i bogata izdavačka djelatnost koja je Društvu dala i posebnu dimenziju.
„Smatram da je Povijesno društvo Požega, zajedno sa suradnicima, dalo izuzetan doprinos lokalnoj zajednici ponajprije radom s učenicama i učenicima u okviru Zimske škole arheologije i Ljetne škole povijesti, ali i niza drugih projekata. Naša izdavačka djelatnost zasigurno će ostaviti neizbrisiv trag u kulturnom životu Požege i zapadne Slavonije. Otvarali smo takozvana “osjetljiva pitanja” koja se odnose na prijeporne teme moderne i suvremene povijesti. To je, među ostalim, važno da bismo bolje razumjeli identitet zajednice kojoj pripadamo. Time smo smanjili mogućnost manipulacije prošlošću u lokalnom ambijentu. U tom smislu nastojimo pomoći ljudima u Zlatnoj dolini da se hrabro odluče za put bez predrasuda, netrpeljivosti, podmetanja, prozivanja, etiketiranja, upiranja prstom, isključivanja drugoga… Historija je cjelina, podsjećala nas je Latinka Perović. Ljudi okupljeni oko Povijesnoga društva Požega suprotstavljali su se pokušajima izdizanja pojedinačnih aspekata prošlosti na razinu cjeline. Ukazivali smo na to da takvi pokušaji vode u sukobe i obračune. Mnogi su o tome govorili i pisali“, istaknuo je Vinko Tadić.
Na pitanje koliko je zadovoljan odazivom Požežana s obzirom na to da neka predavanja, a posebno gostovanja istaknutih znanstvenika, koji dolaze iz cijele Republike Hrvatske, iziskuju dodatno vrijeme i trud, profesor Tadić spremno je odgovorio.
„Ako uspoređujemo posjećenost aktivnosti Povijesnoga društva Požega s posjećenošću programa niza većih udruga, onda možemo biti zadovoljni. Na predavanja i druge aktivnosti Povijesnog društva Požega u prosjeku dolazi oko četrdeset građana i građanki. To je za požeške prilike zadovoljavajuće, ali moramo nastojati da se taj broj poveća. Dio građana i građanki Požege pokazuju interes za povijesne teme, posebno za kontroverzne probleme 20.stoljeća.“
Važno je napomenuti da nijedna publikacija Povijesnog društva Požega nije za prodaju. Društvo ih dijeli besplatno zainteresiranim čitateljicama i čitateljima. Time članovi te Udruge doprinose razvoju kulture čitanja i kritičkoga mišljenja, ali i ostvarenju niza drugih zadataka svoga djelovanja.
„Većinu izdavačkih projekata financirali smo isključivo prilozima članova i suradnika. Dio građana pokazuje značajan interes za čitanjem knjiga i drugih publikacija naše Udruge. Time možemo biti zadovoljni. Znatan dio žitelja požeškoga kraja želi nešto saznati o prošlosti zavičaja te o svojim korijenima. Zato, među ostalim, knjige Povijesnoga društva Požega, odnosno Biblioteke Fragmenti prošlosti, imaju svoje čitateljice i čitatelje“, rekao je Vinko Tadić.
Desetljeće postojanja Povijesnog društva Požega proteklo je u nizu poticajnih predavanja, zanimljivih gostovanja, mnoštvu obrađenih tema i edukativnih projekata koji se nadovezuju na buduća nastojanja.
„U planu nam je nastaviti s uhodanim aktivnostima. Ako u tome dugoročno ustrajemo, možemo biti zadovoljni. S obzirom na to da je naša Udruga relativno mala, mislim da moramo realno procjenjivati svoje mogućnosti. Međutim, otvoreni smo za nove izazove i poduhvate. Smatram važnim da svojim programom pomognemo građanima i građankama u lokalnom ambijentu da se hrabro suoče s prošlošću i bolje razumiju svijet u kojem živimo“, zaključio je profesor Tadić.
(FOTO:K.Š.)
